Istraži kroz dva pogleda
SR/EN
AUTORITARIZAM - ISTRAŽIVAČKI ATLASAUTLAS

Kako autoritarni sistemi funkcionišu

Jasni odgovori zasnovani na uporednim istraživanjima, sa izvorima i vidljivim granicama svakog zaključka.

100pitanja
20oblasti
148akademskih radova
Pređi na AVtokratiju Otvori studiju slučaja Srbije sa dokumentovanim nalazima i domaćim izvorima.
→

ŠEST ULAZA U MATRICU

Od kog pitanja želiš da počneš?

Konkretna pitanja su početak istraživanja. Ostalih 94 dostupno je kroz mapu 20 oblasti.

MAPA AUTORITARNOG SISTEMA

Dvadeset oblasti vodi kroz celinu sistema.

Izaberi oblast da vidiš zašto je važna i kojih pet pitanja otvara.

AUTLAS›Kako prepoznajemo autoritarnu vlast i koje vrste postoje
01
Odgovor zasnovan na istraživanjimaAUTLAS istraživačka osnova

Kako prepoznajemo da nije reč samo o jednoj lošoj odluci, već o autoritarnom načinu vladanja?

Pouzdanost zaključkadobro potkrepljen
ključnih akademskih radova5

Jedna loša ili nezakonita odluka sama po sebi nije dovoljna da bismo govorili o autoritarnom sistemu. Važno je šta se događa kada se greška otkrije: mogu li sudovi, skupština, mediji, nezavisna tela i građani da je ospore, isprave i pozovu odgovorne na odgovornost?

Autoritarni način vladanja nastaje kada vlast postepeno slabi baš te mogućnosti — podešava izbore u svoju korist, kažnjava kritičare, preuzima institucije i primenjuje zakon različito prema saveznicima i protivnicima. Zato nije presudno samo da li izbori, sudovi i skupština formalno postoje, već da li zaista mogu da ograniče vlast i omoguće njenu smenu.

Šta opšti odgovor ne dopušta da zaključimo

Ne postoji jedna savršena granica. Različita istraživanja malo drugačije mere kada je vlast postala autoritarna, pa granične slučajeve treba opisati, a ne samo označiti.

Svi jedinstveni akademski izvori iz matrice. Pretraži ih i vidi uz koja pitanja se koriste.

A01

objašnjenje kako sistem radi

Linz, J. J. (2000), Totalitarian and Authoritarian Regimes, Lynne Rienner.

Doprinos ovom odgovoru
Linz je jedan od prvih koji je jasno razgraničio autoritarne od totalitarnih režima — po njemu, autoritarna vlast ne mora da kontroliše sve, ali guši političku konkurenciju, retko polaže račune i ne poštuje jasne granice sopstvene moći.
Otvori izvor ↗
A02

razvoj i provera načina merenja

Cheibub, J. A., Gandhi, J. i Vreeland, J. R. (2010), „Democracy and Dictatorship Revisited“, Public Choice 143: 67–101.

Doprinos ovom odgovoru
Autori nude konkretna pravila za razdvajanje demokratije od diktature, ali i upozorenje: ocena zavisi od toga da li izbori zaista mogu da smene vlast, a ne samo od toga da li izbori postoje.
Otvori izvor ↗
A03

poređenje različitih vrsta sistema

Wahman, M., Teorell, J. i Hadenius, A. (2013), „Authoritarian Regime Types Revisited: Updated Data in Comparative Perspective“, Contemporary Politics 19(1): 19–34.

Doprinos ovom odgovoru
Autori pokazuju da nisu sve izborne autokratije iste i da način na koji ih klasifikujemo menja i zaključke koje iz podataka izvlačimo. Zato prepoznavanje autoritarnog sistema traži više od jedne oznake ili jednog događaja.
Otvori izvor ↗
A04

razvoj i provera načina merenja

Teorell, J. i Lindberg, S. I. (2019), „Beyond Democracy–Dictatorship Measures: A New Framework Capturing Executive Bases of Power, 1789–2016“, Perspectives on Politics 17(1): 66–84.

Doprinos ovom odgovoru
Teorell i Lindberg razlikuju pet načina na koje izvršna vlast dolazi na položaj i sa njega odlazi — nasledstvo, vojsku, partiju, neposredne izbore i poverenje parlamenta. Te osnove mogu da se preklapaju, pa se režim ne može pouzdano svesti na jednu etiketu.
Otvori izvor ↗
A05

pregled više istraživanja

Brancati, D. (2014), „Democratic Authoritarianism: Origins and Effects“, Annual Review of Political Science 17: 313–326.

Doprinos ovom odgovoru
Brancati pokazuje da izbori, partije i druge ustanove koje liče na demokratske mogu imati sasvim autoritarnu funkciju: vlast preko njih prikuplja informacije, deli koristi, prati aktere i stabilizuje sopstveni položaj.
Otvori izvor ↗

O NAMA I METODOLOGIJI

Mnogo izvora. Jasna metodologija. Proverljivi odgovori.

AUTLAS je platforma javnog znanja o tome kako autoritarni sistemi funkcionišu. Nalaze naučnih istraživanja pretvara u jasne odgovore na pitanja o izborima, medijima, institucijama, javnim resursima, pritiscima i svakodnevnom životu.

01

Zasnovano na naučnim istraživanjima

Odgovori se zasnivaju na relevantnim akademskim istraživanjima o autoritarnim sistemima, demokratskom nazadovanju, zarobljavanju institucija i sužavanju građanskih prava i sloboda.

02

Praksa dokumentovana u Srbiji

AVtokratija je studija slučaja Srbije u okviru AUTLAS-a. Koristi izveštaje, analize i podatke relevantnih organizacija, institucija i istraživačkih medija. Opšti nalazi i dokazi iz Srbije prikazani su odvojeno.

03

Izvori otvoreni za proveru

Uz svaki odgovor navedeni su korišćeni izvori kako bi posetioci mogli da provere osnovu zaključaka.

04

Zašto pitanja?

AUTLAS organizuje rasuto znanje kroz 100 pitanja u 20 oblasti, kako bi ljudi razumeli širi sistem kojem pripadaju pojave koje prepoznaju.

05

Fokus na sistem

AUTLAS analizira pravila, podsticaje, pritiske i institucionalne mehanizme.

06

Ko stoji iza AUTLAS-a?

AUTLAS i AVtokratiju osmislile su i razvijaju Građanske inicijative. Sadržaj se dopunjava i ispravlja u skladu sa novim istraživanjima i pouzdanim podacima.

SAJT SE STALNO AŽURIRA

Pomozite nam da sadržaj bude potpuniji i precizniji.

Pošaljite relevantan izvor, ukažite nam na grešku ili predložite kako da objašnjenje bude jasnije. Svaku prijavu pregledamo pre nego što menjamo sadržaj.

Pošaljite izvor, prijavite grešku ili pošaljite sugestiju