Istraži kroz dva pogleda
SR/EN
AUTORITARIZAM - ISTRAŽIVAČKI ATLASAUTLAS

Kako autoritarni sistemi funkcionišu

Jasni odgovori zasnovani na uporednim istraživanjima, sa izvorima i vidljivim granicama svakog zaključka.

100pitanja
20oblasti
148akademskih radova
Pređi na AVtokratiju Otvori studiju slučaja Srbije sa dokumentovanim nalazima i domaćim izvorima.
→

ŠEST ULAZA U MATRICU

Od kog pitanja želiš da počneš?

Konkretna pitanja su početak istraživanja. Ostalih 94 dostupno je kroz mapu 20 oblasti.

MAPA AUTORITARNOG SISTEMA

Dvadeset oblasti vodi kroz celinu sistema.

Izaberi oblast da vidiš zašto je važna i kojih pet pitanja otvara.

AUTLAS›Kako demokratija nestaje korak po korak
10
Odgovor zasnovan na istraživanjimaAUTLAS istraživačka osnova

Kako znamo da izbori više nisu dovoljni da bi zemlja bila demokratska?

Pouzdanost zaključkadobro potkrepljen
ključnih akademskih radova5

Izbori su neophodni za demokratiju, ali nisu dovoljni. Zemlja nije stvarno demokratska ako opozicija sme da bude na glasačkom listiću, ali ne može slobodno da se organizuje, finansira, govori u medijima, zaštiti svoje ljude od pritiska i preuzme vlast kada dobije više glasova.

Važan je ceo put do izbora i posle njih: ko postavlja pravila, ko koristi državni novac, da li sudovi rešavaju prigovore nezavisno i da li poražena vlast prihvata rezultat. Zbog toga se demokratija ne meri samo brojanjem glasova, već i pravima, slobodom informisanja, jednakim pravilima i stvarnom neizvesnošću ishoda. Ako vlast može da izgubi samo na papiru, izbori više potvrđuju postojeću moć nego što je kontrolišu.

Šta opšti odgovor ne dopušta da zaključimo

Podela na 'demokratiju' i 'nedemokratiju' pojednostavljuje stvarnost. Može sakriti koliko brzo, duboko i u kojim oblastima zemlja nazaduje.

Svi jedinstveni akademski izvori iz matrice. Pretraži ih i vidi uz koja pitanja se koriste.

A01

razvoj i provera načina merenja

Cheibub, J. A., Gandhi, J. i Vreeland, J. R. (2010), „Democracy and Dictatorship Revisited“, Public Choice 143: 67–101.

Doprinos ovom odgovoru
Cheibub, Gandhi i Vreeland pokazuju da nije dovoljno da izbori postoje: ključna je realna mogućnost da aktuelna vlast izgubi i napusti položaj. Režim sa izborima može i dalje biti diktatura ako ta smenjivost nije stvarna.
Otvori izvor ↗
A02

poređenje različitih vrsta sistema

Wahman, M., Teorell, J. i Hadenius, A. (2013), „Authoritarian Regime Types Revisited: Updated Data in Comparative Perspective“, Contemporary Politics 19(1): 19–34.

Doprinos ovom odgovoru
Wahman, Teorell i Hadenius pokazuju koliko je široka kategorija izbornih autoritarnih režima: održavanje višepartijskih izbora ne uklanja velike razlike u stvarnoj konkurenciji i raspodeli moći.
Otvori izvor ↗
A03

razvoj i provera načina merenja

Teorell, J. i Lindberg, S. I. (2019), „Beyond Democracy–Dictatorship Measures: A New Framework Capturing Executive Bases of Power, 1789–2016“, Perspectives on Politics 17(1): 66–84.

Doprinos ovom odgovoru
Teorell i Lindberg pokazuju da neposredni izbori mogu biti samo jedan od više izvora izvršne moći. Da bismo razumeli režim, moramo gledati i partiju, vojsku, nasledstvo ili parlamentarnu odgovornost, a ne samo izbornu proceduru.
Otvori izvor ↗
A04

pregled više istraživanja

Brancati, D. (2014), „Democratic Authoritarianism: Origins and Effects“, Annual Review of Political Science 17: 313–326.

Doprinos ovom odgovoru
Brancati objašnjava zašto autokrate organizuju izbore i grade partije i skupštine: te institucije im mogu davati informacije, raspodeljivati koristi i stabilizovati režim, pa njihovo postojanje nije dokaz demokratske kontrole vlasti.
Otvori izvor ↗
A05

pregled više istraživanja

Little, A. T. i Meng, A. (2024), „What We Do and Do Not Know about Democratic Backsliding“, PS: Political Science & Politics 57(2): 224–229.

Doprinos ovom odgovoru
Little i Meng upozoravaju da različita merila demokratije i autokratije mogu davati različite slike istog slučaja. Neslaganje i merna neizvesnost zato treba otvoreno prikazati, a ne sakriti iza jedne etikete.
Otvori izvor ↗

O NAMA I METODOLOGIJI

Mnogo izvora. Jasna metodologija. Proverljivi odgovori.

AUTLAS je platforma javnog znanja o tome kako autoritarni sistemi funkcionišu. Nalaze naučnih istraživanja pretvara u jasne odgovore na pitanja o izborima, medijima, institucijama, javnim resursima, pritiscima i svakodnevnom životu.

01

Zasnovano na naučnim istraživanjima

Odgovori se zasnivaju na relevantnim akademskim istraživanjima o autoritarnim sistemima, demokratskom nazadovanju, zarobljavanju institucija i sužavanju građanskih prava i sloboda.

02

Praksa dokumentovana u Srbiji

AVtokratija je studija slučaja Srbije u okviru AUTLAS-a. Koristi izveštaje, analize i podatke relevantnih organizacija, institucija i istraživačkih medija. Opšti nalazi i dokazi iz Srbije prikazani su odvojeno.

03

Izvori otvoreni za proveru

Uz svaki odgovor navedeni su korišćeni izvori kako bi posetioci mogli da provere osnovu zaključaka.

04

Zašto pitanja?

AUTLAS organizuje rasuto znanje kroz 100 pitanja u 20 oblasti, kako bi ljudi razumeli širi sistem kojem pripadaju pojave koje prepoznaju.

05

Fokus na sistem

AUTLAS analizira pravila, podsticaje, pritiske i institucionalne mehanizme.

06

Ko stoji iza AUTLAS-a?

AUTLAS i AVtokratiju osmislile su i razvijaju Građanske inicijative. Sadržaj se dopunjava i ispravlja u skladu sa novim istraživanjima i pouzdanim podacima.

SAJT SE STALNO AŽURIRA

Pomozite nam da sadržaj bude potpuniji i precizniji.

Pošaljite relevantan izvor, ukažite nam na grešku ili predložite kako da objašnjenje bude jasnije. Svaku prijavu pregledamo pre nego što menjamo sadržaj.

Pošaljite izvor, prijavite grešku ili pošaljite sugestiju