Istraži kroz dva pogleda
SR/EN
AUTORITARIZAM - ISTRAŽIVAČKI ATLASAUTLAS

Kako autoritarni sistemi funkcionišu

Jasni odgovori zasnovani na uporednim istraživanjima, sa izvorima i vidljivim granicama svakog zaključka.

100pitanja
20oblasti
148akademskih radova
Pređi na AVtokratiju Otvori studiju slučaja Srbije sa dokumentovanim nalazima i domaćim izvorima.
→

ŠEST ULAZA U MATRICU

Od kog pitanja želiš da počneš?

Konkretna pitanja su početak istraživanja. Ostalih 94 dostupno je kroz mapu 20 oblasti.

MAPA AUTORITARNOG SISTEMA

Dvadeset oblasti vodi kroz celinu sistema.

Izaberi oblast da vidiš zašto je važna i kojih pet pitanja otvara.

AUTLAS›Zašto policija, vojska i službe slušaju vlast
20
Odgovor zasnovan na istraživanjimaAUTLAS istraživačka osnova

Kada policija ili vojska odbiju da uguše protest, a kada ostaju uz vlast?

Pouzdanost zaključkaprilično potkrepljen, uz važne uslove
ključnih akademskih radova5

Policija ili vojska najčešće ostaju uz vlast dok veruju da je vlast dovoljno jaka da ih nagradi i zaštiti, a da bi neposlušnost bila opasnija od izvršenja naređenja. Mogu odbiti da uguše protest kada procene da se vrh deli, da je broj građana prevelik, da će nasilje uništiti ugled i jedinstvo službe ili da bi posle promene vlasti upravo oni mogli odgovarati.

Presudno je i da li postoji bezbedan način da odbiju naređenje zajedno, a ne kao usamljeni pojedinci. Veliki protest može promeniti te procene, ali broj ljudi sam po sebi nije dovoljan: važni su trajanje, organizacija, ponašanje starešina i signali iz političkog vrha. Odluka službi i snaga protesta međusobno se menjaju, pa retko postoji samo jedan uzrok preokreta.

Šta opšti odgovor ne dopušta da zaključimo

Odbijanje naređenja je retko i menja se zajedno sa protestom: veći protest utiče na službe, a njihovo ponašanje utiče na broj ljudi na ulici. Zato obično nema jednog uzroka.

Svi jedinstveni akademski izvori iz matrice. Pretraži ih i vidi uz koja pitanja se koriste.

A01

poređenje više zemalja ili slučajeva

Barany, Z. (2016), How Armies Respond to Revolutions and Why, Princeton University Press.

Doprinos ovom odgovoru
Barany pokazuje da vojska u prelomnim krizama ne reaguje automatski u korist režima: može da brani vlast, odbije da puca ili se podeli, u zavisnosti od unutrašnje kohezije, odnosa sa liderom i procene protesta.
Otvori izvor ↗
A02

podaci iz velikog broja zemalja

Chenoweth, E. i Stephan, M. J. (2011), Why Civil Resistance Works: The Strategic Logic of Nonviolent Conflict, Columbia University Press.

Doprinos ovom odgovoru
Chenoweth i Stephan pokazuju da su prelasci pripadnika bezbednosnih službi i drugih stubova režima na stranu nenasilne kampanje jedan od ključnih mehanizama uspeha masovnog otpora.
Otvori izvor ↗
A03

podaci iz velikog broja zemalja

Paine, J. (2022), „Reframing the Guardianship Dilemma: How the Military’s Dual Disloyalty Options Imperil Dictators“, American Political Science Review 116(4): 1425–1442.

Doprinos ovom odgovoru
Paine pokazuje da vojna neposlušnost može imati dva pravca: vojska može pokušati da smeni diktatora ili može odbiti da ga zaštiti. Organizacija civilno-vojnih odnosa utiče na to koji je rizik verovatniji.
Otvori izvor ↗
A04

poređenje više zemalja ili slučajeva

Svolik, M. W. (2012), The Politics of Authoritarian Rule, Cambridge University Press.

Doprinos ovom odgovoru
Svolik objašnjava širi odnos vođe i prinudnog aparata: vojska je neophodna za opstanak režima, ali je istovremeno jedan od aktera sposobnih da lidera ugrozi. Zato njena lojalnost nikada nije potpuno data.
Otvori izvor ↗
A05

podaci iz velikog broja zemalja

Beissinger, M. R. (2022), The Revolutionary City: Urbanization and the Global Transformation of Rebellion, Princeton University Press.

Doprinos ovom odgovoru
Beissinger pokazuje kako masovne urbane pobune mogu brzo promeniti odnos snaga i percepciju održivosti režima. Za konkretnu odluku vojske ili policije da odbije represiju rad je širi, ali opisuje politički kontekst u kojem defekcija postaje moguća.
Otvori izvor ↗

O NAMA I METODOLOGIJI

Mnogo izvora. Jasna metodologija. Proverljivi odgovori.

AUTLAS je platforma javnog znanja o tome kako autoritarni sistemi funkcionišu. Nalaze naučnih istraživanja pretvara u jasne odgovore na pitanja o izborima, medijima, institucijama, javnim resursima, pritiscima i svakodnevnom životu.

01

Zasnovano na naučnim istraživanjima

Odgovori se zasnivaju na relevantnim akademskim istraživanjima o autoritarnim sistemima, demokratskom nazadovanju, zarobljavanju institucija i sužavanju građanskih prava i sloboda.

02

Praksa dokumentovana u Srbiji

AVtokratija je studija slučaja Srbije u okviru AUTLAS-a. Koristi izveštaje, analize i podatke relevantnih organizacija, institucija i istraživačkih medija. Opšti nalazi i dokazi iz Srbije prikazani su odvojeno.

03

Izvori otvoreni za proveru

Uz svaki odgovor navedeni su korišćeni izvori kako bi posetioci mogli da provere osnovu zaključaka.

04

Zašto pitanja?

AUTLAS organizuje rasuto znanje kroz 100 pitanja u 20 oblasti, kako bi ljudi razumeli širi sistem kojem pripadaju pojave koje prepoznaju.

05

Fokus na sistem

AUTLAS analizira pravila, podsticaje, pritiske i institucionalne mehanizme.

06

Ko stoji iza AUTLAS-a?

AUTLAS i AVtokratiju osmislile su i razvijaju Građanske inicijative. Sadržaj se dopunjava i ispravlja u skladu sa novim istraživanjima i pouzdanim podacima.

SAJT SE STALNO AŽURIRA

Pomozite nam da sadržaj bude potpuniji i precizniji.

Pošaljite relevantan izvor, ukažite nam na grešku ili predložite kako da objašnjenje bude jasnije. Svaku prijavu pregledamo pre nego što menjamo sadržaj.

Pošaljite izvor, prijavite grešku ili pošaljite sugestiju