Istraži kroz dva pogleda
SR/EN
AUTORITARIZAM - ISTRAŽIVAČKI ATLASAUTLAS

Kako autoritarni sistemi funkcionišu

Jasni odgovori zasnovani na uporednim istraživanjima, sa izvorima i vidljivim granicama svakog zaključka.

100pitanja
20oblasti
148akademskih radova
Pređi na AVtokratiju Otvori studiju slučaja Srbije sa dokumentovanim nalazima i domaćim izvorima.
→

ŠEST ULAZA U MATRICU

Od kog pitanja želiš da počneš?

Konkretna pitanja su početak istraživanja. Ostalih 94 dostupno je kroz mapu 20 oblasti.

MAPA AUTORITARNOG SISTEMA

Dvadeset oblasti vodi kroz celinu sistema.

Izaberi oblast da vidiš zašto je važna i kojih pet pitanja otvara.

AUTLAS›Kako sistem menja državnu upravu i javne usluge
46
Odgovor zasnovan na istraživanjimaAUTLAS istraživačka osnova

Mogu li autoritarne vlasti ipak obezbediti privredni rast i dobre javne usluge?

Pouzdanost zaključkadobro potkrepljen
ključnih akademskih radova5

Mogu. Autoritarna vlast ponekad izgradi stručnu upravu, dugoročno ulaže u infrastrukturu, zdravstvo ili obrazovanje i obezbedi brz privredni rast. Odsustvo političkog takmičenja može joj olakšati da sprovede dug plan, ali joj istovremeno uklanja važne načine da se greška rano otkrije i ispravi.

Zbog toga su rezultati veoma različiti: neke vlasti rastu decenijama, dok druge proizvode korupciju, pogrešna velika ulaganja i nagle krize čiju cenu građani ne mogu politički da naplate. Dobra usluga ili rast nisu dokaz da vlast ima pravo na neograničenu moć, kao što loš rezultat nije jedini znak autoritarizma. Treba odvojeno meriti ekonomski učinak, raspodelu koristi, pouzdanost podataka i mogućnost građana da traže odgovornost kada politika ne uspe.

Šta opšti odgovor ne dopušta da zaključimo

Poređenje prosečnih rezultata može sakriti neuspešne vlasti koje nisu dugo opstale. Privredni rast nije dokaz da su vlast ili njena pravila demokratski opravdani.

Svi jedinstveni akademski izvori iz matrice. Pretraži ih i vidi uz koja pitanja se koriste.

A01

pregled više istraživanja

Geddes, B., Wright, J. i Frantz, E. (2018), How Dictatorships Work, Cambridge University Press.

Doprinos ovom odgovoru
Geddes, Wright i Frantz pokazuju koliko se autoritarni režimi međusobno razlikuju po tome ko vlada, kako je moć organizovana i koliko je skoncentrisana oko jednog čoveka. Za ovo pitanje su važni pre svega kao upozorenje da iz same etikete „autokratija“ ne možemo zaključiti koliko će država biti sposobna — ali knjiga nije direktno istraživanje privrednog rasta ili javnih usluga.
Otvori izvor ↗
A02

razvoj i provera načina merenja

Hanson, J. K. i Sigman, R. (2021), „Leviathan’s Latent Dimensions: Measuring State Capacity for Comparative Political Research“, Journal of Politics 83(4): 1495–1510.

Doprinos ovom odgovoru
Hanson i Sigman pokazuju da „sposobna država“ nije jedna stvar: posebno mere sposobnost države da prikupi resurse, da prinudom održava poredak i da administrativno sprovodi politike i pruža usluge. Te sposobnosti jesu povezane, ali nisu iste — država može biti mnogo uspešnija u jednom poslu nego u drugom.
Otvori izvor ↗
A03

pregled više istraživanja

Dahlström, C. i Lapuente, V. (2022), „Comparative Bureaucratic Politics“, Annual Review of Political Science 25: 43–63.

Doprinos ovom odgovoru
Dahlström i Lapuente pregledaju kako različiti načini organizovanja birokratije utiču baš na tri stvari koje nas ovde zanimaju — privredni razvoj, korupciju i kvalitet javnih usluga. Pokazuju da rezultat zavisi od odnosa političke kontrole, stručne autonomije, pravila i upravljačke slobode, a ne samo od vrste režima.
Otvori izvor ↗
A04

pregled više istraživanja

Pepinsky, T. B., Pierskalla, J. H. i Sacks, A. (2017), „Bureaucracy and Service Delivery“, Annual Review of Political Science 20: 249–268.

Doprinos ovom odgovoru
Pepinsky, Pierskalla i Sacks pokazuju zašto dobre javne usluge ne nastaju jednostavno tako što država zaposli više ljudi ili potroši više novca: važni su način na koji je birokratija organizovana, njen odnos sa političkim vrhom i koliko su službenici stvarno povezani sa ljudima kojima pružaju usluge.
Otvori izvor ↗
A05

poređenje više zemalja ili slučajeva

Svolik, M. W. (2012), The Politics of Authoritarian Rule, Cambridge University Press.

Doprinos ovom odgovoru
Svolik objašnjava političke probleme koje autoritarna vlast mora stalno da rešava — kontrolu društva i podelu moći unutar režima. To pomaže da razumemo zašto se resursi i institucije ne organizuju nužno prema tome šta bi bilo najbolje za građane, ali knjiga nije neposredan dokaz da autokratije mogu ili ne mogu da proizvode rast i dobre usluge.
Otvori izvor ↗

O NAMA I METODOLOGIJI

Mnogo izvora. Jasna metodologija. Proverljivi odgovori.

AUTLAS je platforma javnog znanja o tome kako autoritarni sistemi funkcionišu. Nalaze naučnih istraživanja pretvara u jasne odgovore na pitanja o izborima, medijima, institucijama, javnim resursima, pritiscima i svakodnevnom životu.

01

Zasnovano na naučnim istraživanjima

Odgovori se zasnivaju na relevantnim akademskim istraživanjima o autoritarnim sistemima, demokratskom nazadovanju, zarobljavanju institucija i sužavanju građanskih prava i sloboda.

02

Praksa dokumentovana u Srbiji

AVtokratija je studija slučaja Srbije u okviru AUTLAS-a. Koristi izveštaje, analize i podatke relevantnih organizacija, institucija i istraživačkih medija. Opšti nalazi i dokazi iz Srbije prikazani su odvojeno.

03

Izvori otvoreni za proveru

Uz svaki odgovor navedeni su korišćeni izvori kako bi posetioci mogli da provere osnovu zaključaka.

04

Zašto pitanja?

AUTLAS organizuje rasuto znanje kroz 100 pitanja u 20 oblasti, kako bi ljudi razumeli širi sistem kojem pripadaju pojave koje prepoznaju.

05

Fokus na sistem

AUTLAS analizira pravila, podsticaje, pritiske i institucionalne mehanizme.

06

Ko stoji iza AUTLAS-a?

AUTLAS i AVtokratiju osmislile su i razvijaju Građanske inicijative. Sadržaj se dopunjava i ispravlja u skladu sa novim istraživanjima i pouzdanim podacima.

SAJT SE STALNO AŽURIRA

Pomozite nam da sadržaj bude potpuniji i precizniji.

Pošaljite relevantan izvor, ukažite nam na grešku ili predložite kako da objašnjenje bude jasnije. Svaku prijavu pregledamo pre nego što menjamo sadržaj.

Pošaljite izvor, prijavite grešku ili pošaljite sugestiju