Istraži kroz dva pogleda
SR/EN
AUTORITARIZAM - ISTRAŽIVAČKI ATLASAUTLAS

Kako autoritarni sistemi funkcionišu

Jasni odgovori zasnovani na uporednim istraživanjima, sa izvorima i vidljivim granicama svakog zaključka.

100pitanja
20oblasti
148akademskih radova
Pređi na AVtokratiju Otvori studiju slučaja Srbije sa dokumentovanim nalazima i domaćim izvorima.
→

ŠEST ULAZA U MATRICU

Od kog pitanja želiš da počneš?

Konkretna pitanja su početak istraživanja. Ostalih 94 dostupno je kroz mapu 20 oblasti.

MAPA AUTORITARNOG SISTEMA

Dvadeset oblasti vodi kroz celinu sistema.

Izaberi oblast da vidiš zašto je važna i kojih pet pitanja otvara.

16 / 20

ZAŠTO JE OBLAST VAŽNA

Kako sistem kažnjava i zastrašuje bez otvorenog nasilja

Kažnjavanje ne mora da znači zatvor ili batine. Posao, dozvola, inspekcija, tužba, nadzor ili javno blaćenje mogu da uplaše mnogo više ljudi od onih koji su neposredno pogođeni.
AUTLAS›Kako sistem kažnjava i zastrašuje bez otvorenog nasilja
80
Odgovor zasnovan na istraživanjimaAUTLAS istraživačka osnova

Kada kažnjavanje uplaši ljude, a kada izazove još veći otpor?

Pouzdanost zaključkadobro potkrepljen
ključnih akademskih radova5

Kažnjavanje češće uplaši ljude kada je tiho, usmereno na nekoliko pažljivo izabranih osoba i uspe da ih odvoji od kolega, porodice i javne podrške. Tada ostali vide visoku cenu, ali ne vide dovoljno široku nepravdu oko koje bi se lako okupili.

Pritisak može izazvati veći otpor kada je očigledno nesrazmeran, pogodi mnogo ljudi odjednom, povredi široko prihvaćenu normu ili spoji grupe koje ranije nisu sarađivale. Javni snimak ili simbolična žrtva može promeniti način na koji ljudi tumače događaj i smanjiti strah od usamljenosti. Ne postoji, međutim, isto pravilo za svaku zemlju i trenutak. Vlast često pojačava kaznu zato što otpor već raste, pa je za razumevanje uzroka presudan tačan redosled pritiska, reakcije i organizovanja.

Šta opšti odgovor ne dopušta da zaključimo

Istraživanja ne nalaze jedan isti ishod. Vlast često pojačava pritisak baš zato što otpor raste, pa je teško odvojiti šta je uzrok, a šta odgovor.

Svi jedinstveni akademski izvori iz matrice. Pretraži ih i vidi uz koja pitanja se koriste.

A01

pregled više istraživanja

Davenport, C. (2007), „State Repression and Political Order“, Annual Review of Political Science 10: 1–23.

Doprinos ovom odgovoru
Davenportov pregled pokazuje zašto je jedno od najstarijih pitanja istraživanja represije i dalje otvoreno: prinuda može povećati cenu protivljenja i odvratiti ljude, ali može proizvesti i nove razloge za bes i mobilizaciju. Ishod zavisi od vrste represije, političke pretnje, institucija i konteksta u kojem se primenjuje.
Otvori izvor ↗
A02

objašnjenje kako sistem radi

Ritter, E. H. i Conrad, C. R. (2016), „Preventing and Responding to Dissent: The Observational Challenges of Explaining Strategic Repression“, American Political Science Review 110(1): 85–99.

Doprinos ovom odgovoru
Ritter i Conrad pokazuju zašto je ovaj efekat toliko teško izmeriti: represija i protest utiču jedno na drugo unapred. Ako preventivna represija uspe, ljudi koji bi protestovali nikada se ne pojave u podacima; oni koji ipak izađu često su upravo grupe koje je prethodna pretnja nije uspela da odvrati.
Otvori izvor ↗
A03

istraživanje koje jače proverava šta je uzrok

Wasow, O. (2020), „Agenda Seeding: How 1960s Black Protests Moved Elites, Public Opinion, and Voting“, American Political Science Review 114(3): 638–659.

Doprinos ovom odgovoru
Wasow pokazuje jedan konkretan način na koji represija može da proizvede politički backfire: nenasilni protesti američkog pokreta za građanska prava, naročito kada su nailazili na državnu ili vigilantsku represiju, pomerali su medijsku pažnju i javno mnjenje prema građanskim pravima. Kada su demonstranti sami koristili nasilje, pažnja se umesto toga pomerala prema redu i kontroli.
Otvori izvor ↗
A04

pregled više istraživanja

Earl, J. i Braithwaite, J. M. (2022), „Layers of Political Repression: Integrating Research on Social Movement Repression“, Annual Review of Law and Social Science 18: 227–248.

Doprinos ovom odgovoru
Earl i Braithwaite upozoravaju da pitanje „da li represija radi“ skriva mnogo različitih stvari: razlikuju se vrsta represije, akter koji je sprovodi, meta, pravni kontekst i vrsta štete koju pravi. Zato se suprotni nalazi iz različitih studija ne mogu jednostavno sabrati kao da su proučavale istu intervenciju.
Otvori izvor ↗
A05

podaci iz velikog broja zemalja

Bhasin, T. i Gandhi, J. (2013), „Timing and Targeting of State Repression in Authoritarian Elections“, Electoral Studies 32(4): 620–631.

Doprinos ovom odgovoru
Bhasin i Gandhi pokazuju da i sama vlast računa na političku cenu represije: pred izbore izbegava široko nasilje nad biračima, čija joj je podrška i dalje potrebna, a represiju preusmerava prema opozicionim liderima i aktivistima. To pokazuje da represija ima političku cenu, ali rad ne testira direktno kada ona povećava budući protest.
Otvori izvor ↗

O NAMA I METODOLOGIJI

Mnogo izvora. Jasna metodologija. Proverljivi odgovori.

AUTLAS je platforma javnog znanja o tome kako autoritarni sistemi funkcionišu. Nalaze naučnih istraživanja pretvara u jasne odgovore na pitanja o izborima, medijima, institucijama, javnim resursima, pritiscima i svakodnevnom životu.

01

Zasnovano na naučnim istraživanjima

Odgovori se zasnivaju na relevantnim akademskim istraživanjima o autoritarnim sistemima, demokratskom nazadovanju, zarobljavanju institucija i sužavanju građanskih prava i sloboda.

02

Praksa dokumentovana u Srbiji

AVtokratija je studija slučaja Srbije u okviru AUTLAS-a. Koristi izveštaje, analize i podatke relevantnih organizacija, institucija i istraživačkih medija. Opšti nalazi i dokazi iz Srbije prikazani su odvojeno.

03

Izvori otvoreni za proveru

Uz svaki odgovor navedeni su korišćeni izvori kako bi posetioci mogli da provere osnovu zaključaka.

04

Zašto pitanja?

AUTLAS organizuje rasuto znanje kroz 100 pitanja u 20 oblasti, kako bi ljudi razumeli širi sistem kojem pripadaju pojave koje prepoznaju.

05

Fokus na sistem

AUTLAS analizira pravila, podsticaje, pritiske i institucionalne mehanizme.

06

Ko stoji iza AUTLAS-a?

AUTLAS i AVtokratiju osmislile su i razvijaju Građanske inicijative. Sadržaj se dopunjava i ispravlja u skladu sa novim istraživanjima i pouzdanim podacima.

SAJT SE STALNO AŽURIRA

Pomozite nam da sadržaj bude potpuniji i precizniji.

Pošaljite relevantan izvor, ukažite nam na grešku ili predložite kako da objašnjenje bude jasnije. Svaku prijavu pregledamo pre nego što menjamo sadržaj.

Pošaljite izvor, prijavite grešku ili pošaljite sugestiju